U razdoblju od 08. do 12. ožujka 2016. realiziran je međunarodni festival Dani harmonike „Nove smjernice“ Nositelj projekta i središnji organizator je Akademija za glazbu Univerziteta u Ljubljani (Slovenija) i izv. prof.  art.  Borut Zagoranski, u suradnji sa Konzervatorijem za glazbu G. Tartini Trst (Italija), Sibelius akademijom Univerziteta umjetnosti Helsinki (Finska) i Muzičkom akademijom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. 

Tematski, festival je orijentiran na suvremenu glazbu za klasičnu harmoniku, novu literaturu napisanu skladateljima iz Slovenije, Italije, Finske i Hrvatske, neke od njih praizvedene na ovome festivalu. U sklopu projekta održani su koncerti, predavanja, okrugli stolovi, majstorski kursevi.

U realizaciji festivala osim sudionika partnerskih ustanova sudjelovali su studenti, skladatelji i nastavnici Muzičke akademije u Puli: studenti Neno Atanasković, Monika Nekić, Karmen Antunović, Josipa Adžić, Antonija Puček. Programe su pripremili mentori doc. mr. art. Franko Božac, doc. mr. art.  Sofija Cingula i v. as. Ivan Šverko. Na majstorskim kursevima i koncertima sudjelovao je v. as. Ivan Šverko. Održana je promocija stručnog priručnika "Ljestvice za harmoniku" autora Boruta Zagoranskog. Izvedena su djela i praizvedbe hrvatskih skladatelja Laure Mjeda Čuperjani, Vladimira Gorup i Ive Josipovića.

Program festivala

Središnji koncert u Puli

2014. godine Muzička akademija u Puli (tada Odjel za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), zajedno s partnerskim institucijama, pripremila je i 30. travnja prijavila projekt u sklopu programa Erasmus+,  Ključna mjera 2 – Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse.

Naslov projekta bio je Traditional Music+ (akronim TradMus+), a uz Muzičku akademiju u Puli kao nositelja projekta, partneri su bili sljedeće institucije:

• Joseph Haydn Konservatorij iz Eisenstadta (Austrija)
• Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću iz Eisenstadta (Austrija)
• Sveučilište u Mariboru, Pedagoški Fakultet (Slovenija)
• Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Jedan od glavnih ciljeva programa bio je objedinjavanje tradicijskih i narodnih napjeva u izvornome obliku, njihovih novih obrada i postojećih umjetničkih obrada kroz sve razine odgoja i obrazovanja, njihova digitalizacija te aplikacija uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija s posebnim naglaskom na razvoj jezičnih kompetencija te integraciju djece i mladih s poteškoćama u razvoju.

Kratak opis projektnog koncepta:

Bogatstvo narodnih i tradicijskih napjeva nepresušan je izvor umjetničke i interpretativne inspiracije kroz stoljeća, a ovim se projektom njima dodatno bavi njima kroz više razina i vertikala:

• Lokalni, regionalni, nacionalni, Europski i globalni kontekst
• Znanstvena istraživanja i metodologije bazirane na uporabi IKT
• sve razine (od predškolskog odgoja do sveučilišta) odgoja i obrazovanja s naglaskom na povezanost formalnog, neformalnog i informalnog učenja
• povezivanje i širenje svjesnosti o vlastitom identitetu i kulturnom nasljeđu te o identitetu i kulturnom nasljeđu ostalih naroda i kultura (veće razumijevanje i razvoj tolerancije na društvene, jezične i kulturne raznolikosti)
• Povezivanje više razine izvrsnosti i stjecanje komparativnih prednosti kroz zajedničke aktivnosti svih sudionika u projektu (razmjena iskustava i znanja, suradnje nastavnika i studenata sa partnerskih institucija, s povećanim mogućnostima za sve, uključujući i djecu i mlade s posebnim potrebama

Približavanje tradicije novim tehnologijama, posebno IKT-u, bitan je segment projekta pomoću kojeg bi se rad svih sudionika projekta učinio široko dostupnim i trajno zabilježenim za korisnike budućih generacija i/ili osobe koje su prostorno udaljene, a bave se tradicijskim i narodnim napjevima u bilo kojem kontekstu (formalno, neformalno i informalno učenje). Posebna pozornost posvećuje se jezičnim kompetencijama i vještinama te suradnji s djecom i mladima s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju koji u svim fazama projekta sudjeluju i aktivno i pasivno, i posredno i neposredno – ovisno o izvedbenoj fazi projekta.

Glavni je cilj projekta dodatno bavljenje tradicijskim i narodnim napjevima (u njihovoj izvornoj formi, u umjetničkoj glazbi te u novim aranžmanima i skladbama koje će raditi studenti) kroz sadržaje obveznih i/ili izbornih nastavnih kolegija na institucijama-partnerima u projektu kao i kroz nenastavne sadržaje i aktivnosti koje uključuju nove obrade, snimke i digitalizaciju te aplikacije u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Posebna je misija projekta integracija i inkluzija djece i mladih s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju kroz aktivno slušanje i izvođenje tradicijskih i narodnih napjeva te kroz korelaciju s ostalim nastavnim sadržajima, osobito s ostalim predmetima umjetničkog područja (likovna umjetnost, ples, izvedbene umjetnosti). Kroz spomenutu korelaciju nastat će radovi koji će biti važnim dijelom vizualnog identiteta projekta.

Dobrobiti projekta za sve sudionike, jednako kao i za naše Sveučilište te za Odjel za glazbu, su tješnje povezivanje sadržaja obveznih i izbornih kolegija uz istodobno njegovanje vlastite i upoznavanje tradicije ostalih zemalja iz kojih su institucije-partneri te smještanje vlastite tradicije u širi globalni kontekst. Korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija i aplikacija te dodatan rad na jezičnim vještinama i kompetencijama sudionicima (kroz neformalno i informalno učenje temeljeno na glazbenim primjerima) daje komparativne prednosti, jednako za vrijeme trajanja projekta kao i kasnije – tijekom školovanja ali i na tržištu rada. Izdavanje pjesmarica, zbirki i audio-vizualnih zapisa, poboljšavaju uvjete rada tijekom trajanja projekta ali i znatno doprinose dizanju kvalitete rada i umjetničko-nastavnog procesa za buduće generacije, nakon što projekt završi. Naslovnice pjesmarica, brošura i zvučnih zapisa ukrašene radovima učenica i učenika Škole za odgoj i obrazovanje Pula pomažu podizanju samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti kod njihovih autora.

Za dobrobit šire zajednice svakako je najznačajniji spomenuti aspekt integracije i inkluzije djece i mladih s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju te senzibilizacija javnosti za njihove potrebe, ali i aktivnosti kroz koje usavršavaju i snaže svoje vještine i kompetencije (akcent na onome što mogu, a ne onome u čemu su zakinuti).

Potreba za ovakvim vidom rada i povezivanja je velika. Tradicijski i narodni napjevi izvor su inspiracije umjetnicima kroz stoljeća, ali omogućuju bavljenje glazbom i ljudima bez formalne glazbene naobrazbe. Povezivanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja upravo na primjerima tih napjeva i korelacije s ostalim sadržajima i aktivnostima omogućuje široku primjenu i osposobljavanje kroz sve razine obrazovnog sustava (od predškolske do tercijarne). Nove obrade obogaćuju dosadašnje mogućnosti i načine njihova izvođenja te omogućuju smještanje istih u nove, suvremene kontekste, a digitalizacija i aplikabilnost u svakodnevnom životu putem informacijsko komunikacijskih tehnologija čini ih dostupnima svima te ih čuva za buduće generacije i projekte.

Međunarodni forum studenata glazbene pedagogije predstavlja važno događanje za studente Muzičke akademije u Puli, s ciljem tuzemne i međunarodne studentske suradnje. Pokrenut je na Odjelu za glazbu (današnja Muzička akademija) 2011. godine. Dosad su održana tri foruma, 2011., 2013. i 2015. godine uz sudjelovanje studenata iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Poljske. Studenti su izlagali i javno prikazali stručne i istraživačke radove. Održali su simpozijska predavanja te upoznali auditorij s matičnim institucijama iz kojih dolaze. Okruglom stolu odazvali su se i nastavnici pa su diskutirali o ustroju akademija/fakulteta. Raspravljalo se o načinima studiranja, prikladnosti kolegija za suvremenu edukaciju i važnosti stručno-pedagoške prakse studenata. Studenti su vrlo ozbiljno shvatili cjelokupnu pripremu foruma te na vrlo visokoj razini organizirali dvodnevna međunarodna događanja uz podršku i vođenje doc. dr. Vidulin. Radovi sa Foruma tiskani su u Zbornicima radova sa Drugog i Trećeg međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga (2011. i 2013. godine), a godine 2015. tiskan je u izdanju Sveučilišta Zbornik radova studenata pod nazivom Modeli poticanja motivacije učenika u nastavi glazbe. Urednice zbornika su doc. dr. Vidulin i studentica prve godine diplomskog studija Marina Dadić.