Preddiplomski studij Talijanski jezik i književnost traje tri godine ili ukupno 6 semestara. Završetkom studija student stječe akademski naziv prvostupnika (baccalaureus) talijanskog jezika i književnosti  – ukupno 180 ECTS bodova.

Preddiplomski studij omogućuje stjecanje KOMPETENCIJA potrebnih za:

• obavljanje jednostavnijih stručnih i suradničkih poslova u područjima kulture, medija, izdavaštva, poslovne komunikacije i dvojezičnog/višejezičnog posredništva,
• obavljanje jednostavnijih prevoditeljskih poslova s hrvatskog jezika na talijanski jezik i obrnuto, u vidu primjene suvremenih teorija i modaliteta prevođenja jednostavnijih stilističko-funkcionalnih tekstova,
• razvoj i primjenu jednostavnijih književno-kritičkih pristupa i njihovih zakonitosti za definiranje i interpretiranje vrijednosti i temeljnih smjernica talijanske književne baštine u europskom civilizacijskom i kulturološkom kontekstu u povijesnoj perspektivi,
• obavljanje osnovne višestruke jezične analize na fonetskoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj i semantičkoj razini,
• definiranje, uspoređivanje i interpretiranje temeljnih pojmova iz psihologije, pedagogije i didaktike, odnosno važnih elemenata, ciljeva i karakteristika odgojno-obrazovnog procesa te osnovne dimenzije odgojno-obrazovnog rada u različitim institucijama u vidu njihove primjene na suradničkim poslovima u odgojno-obrazovnom okruženju,
• određivanje temeljnih pojmova i karakteristika sociologije kulture i sociologije književnosti, filozofije i povijesti talijanske filozofije te antropologije, s posebnim naglaskom na specifičnosti talijanske etnologije/antropologije, s ciljem razvoja kompetencija za rad u interkulturalnom i raznolikom okruženju.

Završetkom studija, prvostupnici talijanskog jezika i književnosti mogu se zaposliti u javnom i privatnom sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, od suradničkih poslova u odgojno-obrazovnom okruženju, do stručnih i suradničkih poslova u kulturnom, medijskom, izdavačkom i poslovnom sektoru, odnosno ondje gdje postoji potreba za poznavateljima talijanskog jezika, književnosti i kulture te prevoditeljima s hrvatskog jezika na talijanski jezik i obrnuto.

Ishodi za predidiplomski studij talijanskoga jezika i književnosti:

• pravilno definirati i interpretirati vrijednosti i temeljne pojmove talijanske književne i kulturne baštine u europskom civilizacijskom i kulturološkom kontekstu od XII. do XX. stoljeća te kritički analizirati djela predstavnika tih razdoblja 
• prepoznati stilske figure u lirskom tekstu, slojevitost jezika u proznom tekstu te analizirati jezik u njegovoj književno-umjetničkoj funkciji
• pravilno definirati temeljne pojmove i karakteristike stilistike i metrike te analizirati jezik i govor na stilističkoj i semantičkoj razini
• definirati osnovne pojmove i kritičke metode važne za razumijevanje književne kritike te argumentirano promišljati i analizirati književno djelo
• razlikovati književnokritičke pristupe, njihov nastanak, zakonitost i primjenjivost
• analizirati, tumačiti i primijeniti pojmove iz povijesti književnih teorija; primijeniti književnokritičko i književnopovijesno znanje u analizi književnoga djela
• prepoznati vrijednosti i specifičnosti dječje književnosti, njezinog povijesnog razvoja i autora te opisati, usporediti i analizirati razvoj pojedinih književnih pojmova, rodova i vrsta
• definirati i tumačiti temeljne pojmove iz područja fonetike i fonologije, morfologije, sintakse, semantike, leksikologije, opće lingvistike, dijalektologije, povijesti talijanskoga jezika, dvojezičnosti i višejezičnosti
• definirati i tumačiti temeljne pojmove i procese vezane za povijest talijanskoga jezika, za povijesne okvire koji su doveli do stranih jezičnih utjecaja u talijanskom jeziku te za osnovne dimenzije jezične varijacije u suvremenom talijanskom jeziku
• definirati bitne pojmove iz opće i talijanske dijalektologije
• definirati bitne pojmove iz područja povijesti i teorije prevođenja; prepoznati i tumačiti različite načine i postupke prevođenja; kritički analizirati i prevoditi različite vrste tekstova
• analizirati jezik i govor na općelingvističkoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, semantičkoj i leksičkoj razini
• definirati, usporediti i interpretirati temeljne pojmove iz psihologije, pedagogije i didaktike, važne elemente, ciljeve i karakteristike odgojno-obrazovnoga procesa te osnovne dimenzije odgojno-obrazovnoga rada u različitim institucijama te ih primijeniti u školskom okruženju
• interpretirati temeljne nastavničke kompetencije i analizirati motivacijske elemente sudionika nastavnoga procesa te ih usporediti sa zajedničkim europskim principima
• objasniti i analizirati ulogu učenika i nastavnika te njihov položaj i odnos u razrednom diskursu
• objasniti pojmove, karakteristike, istraživačko-teorijske konstrukte i klasifikacije strategija učenja jezika
• prepoznati, kritički analizirati i interpretirati najvažnija kulturna obilježja i elemente kulture s posebnim osvrtom na školsku kulturu
• opisati važne osobine pojedinih poremećaja kod učenika, razlikovati specifičnosti u ponašanju te analizirati rizične i zaštitne čimbenike u razvoju poremećaja
• definirati i objasniti temeljne ključne pojmove iz filozofije i iz povijesti talijanske filozofije
• navesti važna fizička, kognitivna, emocionalna i socijalna obilježja i procese u pojedinim ontogenetskim razvojnim razdobljima čovjeka te prepoznati doprinos nasljeđa i odgoja u razvoju čovjeka
• objasniti metodološke poteškoće u izučavanju društva u usporedbi s prirodnim znanostima
• nabrojati i objasniti osnovne teme klasične sociologije, kritički analizirati i usporediti različite teorije socijalizacije, kolektivnog ponašanja, stratifikacije, društvenih institucija
• definirati temeljne pojmove i karakteristike sociologije kulture i sociologije književnosti te kritički analizirati temeljne odnose između društva, njegovih vrijednosti, kulture i književne produkcije
• odrediti važnije pojmove i karakteristike antropologije s posebnim naglaskom na specifičnosti talijanske etnologije/antropologije te kritički analizirati teoriju – od  antropološkog evolucionizma do interpretativne antropologije.